Poznata ruska umjetnica Tatjana Antošina predstavila se po prvi put podgoričkoj publici postavkom „Muzej žene”, koju čine radovi nastali proteklih mjeseci u okviru njenog boravka u Kotoru tokom rezidencijalnog programa Dokley European Art Community – DEAC u Kotoru. Naša publika ima priliku da narednih dana vidi neku vrstu prezentacije Muzeja feminističke umjetnosti.
- Zamišljam taj muzej kao buduće mjesto slobode za različite ideje i diskusije - navela je umjetnica.
Kako je to zamislila Antošina budući muzej imaće Feministički muzej o umjetnosti feministkinja, onoj najradikalnijoj, zatim Muzej o ženama, kojeg će činiti radovi veza koje su vezle žene iz Crne Gore, pa Muzej za žene, u okviru kojeg će izlagati i pripadnici muškog pola.
- Žena je simbol rođenja. Kada je riječ o Muzeju koji su napravile žene, vidim ga kao laboratoriju za novi vid života, koji će biti humaniji, bez rata, bez agresije – podijelila je sa novinarima svoje nade Antošina.
- Ovaj muzej biće predstavljen na Festivalu ženske kulture koji će u maju naredne godine biti održan u Crnoj Gori. Mislim da će biti održan u Budvi, Kotoru i, najvjerovatnije Podgorici. Ako budem mogla na to da utičem, potrudiću se da ga napravimo svuda po Crnoj Gori – kazala je umjetnica.
Marat Geljaman, utemeljivač DEAC-a je kazao da Muzeja žene predstavlja više „metaforu nego realnu mogućnost”. Ističući da je dug put do realizacije ovog muzeja on je najavio Mariju Aljohinu, nekadašnju članicu grupe „Pusi Rajot” nazvavši je „jedim od heroja, lidera cijele stvari”. Ona je kazala da je ova ideja unikatna i važna ukoliko postane projekat na međunarodnom nivou. Feminizam i rodni pokret jeste nešto što može inspirisati međunarodnu saradnju, kazala je ona.
- Čini mi se da je važno da u ovom trenutku, kada se po svoj prilici podiže ponovo Gvozdena zavjesa, da je kulturna saradnaj veoma važna.
S.Ć.
Mrtvo slovo na papiru
,,Muzej žene” je projekat zamišljen još 1997. godine, ali politička klima koja je tada vladala u Rusiji, kazala je Antošina, nije baš bila naklonjena toj zamisli. Pitanje je da li je to 2015. godine, kada je Crna Gora u pitanju.
Naime, kako je kazala, rado se odazvala na poziv Geljmana ističući da je veoma radosna što „postoji mjesto gdje vlada tolika sloboda, ne samo kada je riječ o politici i sudstvu, već i u umjetnosti”. Nije nam baš jasno zna li Antošina gdje je došla da realizuje svoju ideju, jer ako se mjeri po slobodi, posebno u politici i sudstvu, čini se da će ,,Muzej žene” ostati samo mrtvo slovo na papiru.
)){kind=small}
